Volim peći kekse, možda i više od svih kolača, brzo se rade, mogućnosti kombiniranja su bezbrojne, a jednom kad ih ispečete mogu trajati danima (naravno, pod uvjetom da ste jak karakter). 🙂
Ovi keksi su nastali slučajno, jednog petka navečer i od prve nisam bila pretjerano zadovoljna njima.
…look what I’ve done to your bundt mom…
Davno sam probala pecan orahe, jela sam ih u nekom američkom sladoledu koji se pojavio u lokalnoj trgovini.
Kad sam bila mala svaki odlazak u kino je bio prava mala svečanost. Ranije toga dana mama ili tata bi otišli u grad stajati u redu za kino ulaznice jer uvijek je bila gužva u kinu Central pored Prime.
Prva asocijacija na američku kuhinju su mi upravo ove palačinke, svojevrstan klasik i san djevojčice koja je gutala svjetlost filmskog platna u svom balkanskom mraku.
Kad sam bila mala fascinirale su me američke palačinke. Debele, sočne i zalijevane krasnim umacima, mislila sam da one moraju biti (uz muffins) nešto najdivnije na svijetu.
Ovaj recept sam pronašla pod nazivom “Rustikalni keksi” u Enciklopediji mediteranske kuhinje ‘13. Kolači’.
