Počelo je ono najljepše doba godine, doba kada se nekako uspijemo uvjeriti da je sve malo bolje. Bez obzira je li stvarno tako, trepetanje lampica s božićne jelke kao da ima čarobna opuštajuća svojstva.

Čak i mene, dežurnog Grincha, ništa ne može ubaciti u razdragano, praznično raspoloženje kao ta svjetlucava drvca i miris cimeta iz kuhinje.
Kako već duuugo, duuugo ne jedem šećer, a ni bijelo brašno i ostalu rafiniranu hranu, nisam imala neki poseban plan za blagdane. Nije mi se dalo previše eksperimentirati sa zdravim kolačima koji mi, iskreno, i nisu baš fini. Odlučila ignorirati blagdane u potpunosti i gurati po svome s pilećim prsima i salatom.
Ipak, malo po malo, sav taj kič uspio me uvjeriti u suprotno pa sam i ja poželjela zabrašniti ruke, upaliti pećnicu i napraviti nešto da doprinesem blagdanskom raspoloženju.
Jučer samo tako krenuli kititi bor, a kakvo je to kićenje bora, ako uz težak rad nemamo slatku okrjepu u obliku prhkih keksića.

Izvukla sam štambilje za kekse iz ormara i odmah se primila posla, moja mala pomagačica je štambiljala tijesto, a ja izrezivala kekse. Nije nam trebalo duže od sat vremena da na stolu imamo i nešto slatko. Nadam se samo da će ova tura izdržati do Božića, moj struk bi za to bio jako zahvalan. 😀

Pošto sam se tako samokaznila i suzdržavam se od maničnog miješenja keksića, kreativnu energiju sam morala usmjeriti na nešto drugo.
Tako su igrom slučaja nastali i ovi mali ukrasi za bor… ili za što vam već trebaju. „Recept“ za njih mi je poslala draga Ivona, urednica najljepšeg magazina koji je kod nas ikad izlazio – Do!ts.

Radi se o ukrasima izrađenima od vrlo jednostavne gline. Sve što vam za njih treba su voda, gustin i soda bikarbona. Zapravo sve ono što već imate doma. 😀
Skužila je Ivona odmah s kakvim amaterom ima posla pa mi je poslala fullproof recept za totalne početnike u svijetu rukotvorina.

Što se keksa tiče i oni su jednostavni i fullproof, taman za zamijesiti između otpetljavanja lampica i razvrstavanja kuglica. Sve što vam za njih treba je brašno, maslac, gustin i šećer.
Ovo su zapravo klasični shortbread keksi, kesi od osnovnog prhkog tijesta bez jaja i praška za pecivo. Upravo zbog toga su idealni za štambiljanje. Oni tokom pečenja minimalno rastu pa se njihov oblik ne mijenja, samim time i motivi ostaju poprilično lijepi.
Kako se radi o vrlo bazičnom receptu njega možete koristiti kao podlogu za svašta. Možete im dodavati arome poput vanilije i ribane korice agruma ili komadiće čokolade. Kad niste u blagdansko-kičastom raspoloženju onda ih možete ostaviti i ovako obične ili ih spajati s pekmezom. Tako su odlični uz kavu i čaj.

Uglavnom, ovo je višenamjenski recept za svakojake prilike i moj as iz rukava kad mi treba nešto stvarno brzo i jednostavno.
Ako ste ipak za malo konkretnije kekse ovih blagdana moja arhiva je puna svakojakih đakonija pa istražujte. 🙂